Iako bi sve žene željele da im menstruacija traje što kraće, to ipak nije dobro po zdravlje.

Normalna menstruacija traje između 3-7 dana. Menstrucija koja traje manje od toga može se smatrati kratkom i nazva se još i hipomenoreja. Menstruacija koja je duža od 10 dana, može se smatrati produženom.

Specijalistica ginekologije i opstetricije, Alyssa Dweck upozorava kako “Bilo kakva trajna ili novija promjena u toku menstruacije razlog je za posjetiti ginekologa”, prenosi portal Women’s Health.

Ona objašnjava kako većini žena menstrualni ciklus traje od 21 do 35 dana, počevši od onog dana kada menstruacija počne pa do prvog dana sljedeće menstruacije, a menstruacija bi trebala trajati od 5 do 7 dana.




Evo koji su to najčešći razlozi zbog kojih vam menstruacija traje mnogo kraće nego što je to uobičajeno.

Promijenili ste kontracepcijske pilule

Ukoliko je menstruacija iznenada promijenila obrazac trajanja, to se može desiti ukoliko ste počeli koristiti kontracepcijske pilule ili ako ste promijenili one koje ste do sada koristili. To se može desiti zbog blagih hormonalnih razlika u generičkim verzijama pilula, a koje mogu skratiti trajanje menstruacije.

Pored toga, kontracepcijske pilule mogu uticati i na to da menstruacija postane znatno manje obilna nego što je to ranije bio slučaj.

Koristite određene vrste lijekova

Pored kontracepcijskih pilula, određene vrste lijkova mogu takođe uticati na vrijeme trajanja menstruacije, zahvaljujući jedinjenjima koja oni sadrže.

Nesteroidni anti-inflamatorni lijekovi (brufen, naproksen, nurofen i slično), antidepresivi, lijekovi za štitnu žlijezdu i steroidi mogu skratiti vrijeme trajanja menstruacije.

Sindrom policističnih jajnika je oboljenje kod kojeg žene proizvode previsoke količine muških hormona, a što može potisnuti ovulaciju. Kod žena koje imaju sindrom policističnih jajnika, neredovna menstruacija nije uopše neuobičajena pojava. Takođe, može doći i do perioda kada menstruacija u potpunosti izostane, a sve zbog neuravnoteženog nivoa hormona.

Ukoliko imate sindrom policističnih jajnika onda postoji mogućnost i da imate ciste na jajnicima, pretjeranu maljavost, akne, prekomjernu težinu, a postoje i velike šanse da ste neplodni. Sindrom policističnih jajnika nije medicinska urgencija, ali što prije počnete sa korištenjem lijekova to će se prije i simptomi ublažiti.

Prevremena insuficijencija jajnika

Prevremena insuficijencija jajnika ili prevremeno otkazivanje jajnika dešava se kada kod žene dođe do prestanka normalnog fukncionisanja jajnika prije četrdesete godine života. Ukoliko vaši jajnici ne funkcionišu pravilno, oni ne proizvode odgovarajuće količine estrogena ili ne otpuštaju jajašca kada je to potrebno, što može dovesti do skraćenih i neredovnih menstruacija.




Prevremeno otkazivanje jajnika obično se javlja oko dvadeset i sedme godine života, mada istraživanja pokazuju da se može javiti kod jedne od hiljadu žena između 15 i 20 godina starosti i kod jedne od stotinu žena između 30 i 39 godina starosti. Najčešći simptom prevremenog otkazivanja jajnika su neplodnost i amenoreja (gubitak menstruacije).

Ožiljci na materici

Ožiljci unutar materice mogu uticati na kraće trajanje menstruacije. Ovo je poznato i kao Ašermanov sindrom, rijetko oboljenje koje se najčešće javlja kod žena koje su imale procedure višestrukih dilatacija i kiretaža. Pomenute procedure često se koriste za pražnjenje materice nakon pobačaja, kao metoda abortusa i za liječenje određenih ginekoloških oboljenja.

Žene koje imaju pomenuti sindrom imaju i kraće cikluse ili amenoreju, jer su samo dijelovi materice koji nisu zahvaćeni ožiljcima sposobni za krvarenje. Što više ožiljaka ima to je i manje i slabije krvarenje.

Dojenje

Većina žena koje doje isključivo neće imati ciklus za vrijeme trajanja dojenja. Dojenje može da odloži ovulaciju do osamnaest mjeseci, jer tijelo potiskuje hormone ovulacije proizvodnjom prolaktina, alfa-laktalbumina i sinteze laktoze.

Normalni ciklus će se vratiti nakon prestanka dojenja ili smanjenjem njegove učestalosti, ali čak i tada on može biti kraći nego što je to uobičajeno, zbog fluktuacije hormona.

Poremećaji štitne žlijezde

Zvuči čudno, ali štitna žlijezda može uticati na menstruaciju. Štitna žlijezda se reguliše u hipotalamusno-hipofizno-nadbubrežnoj osovini mozga, kao i hormoni koji regulišu ovulaciju i menstruaciju. Kada je jedan aspekt osovine poremećen, može doći i do poremećaja drugih aspekata.

Drugi pokazatelji preaktivne ili nedovoljno aktivne štitne žlijezde mogu uključivati promjene apetita i tjelesne težine, teškoće s regulisanjem tjelesne temperature, promjene na kosi, osjećaj anksioznosti i lupanje srca. Problemi sa štitnom žlijezdom veoma su česti, a njihovo liječenje važno je za održavanje plodnosti i cjelokuno zdravlje.

Perimenopauza

Kako žena stari, tako i njen ciklus može postati kraći, posebno kako se ona približava menopauzi. Perimenopauza, vrijeme prije same menopauze, kada tijelo počinje sa hormonalnim prelaskom, obično počinje u četrdesetim godinama života, ali nije neobično da se javi i u tridesetima.

Perimenopauza može trajati između četiri i šest godina. Tokom tog perioda, žena može imati kraći ciklus, a može se destiti da ga uopšte nema. Sve je to potpuno normalno i nema potrebe tražiti ljekarsku pomoć tokom tog perioda. Međutim, ako ste zabrinuti, a posebno ako je riječ o plodnosti, posjeta ginekologu sigurno vam neće škoditi.
preuzeto sa: balkanskiinfo12.xyz